Župa

Župu „Pohođenja Blažene Djevice Marije u Višnjici“ osnovao je 1705. godine grof Ivan Drašković i supruga mu Katarina Brandis te su joj time postali patroni. Koliki je bio opseg župe Višnjice svjedoči nam sljedeći citat: „Gotovo cijeli teritorij višničke župe odcijepljen je od župe Kamenica, a tek neznatni od župe Bednja. Svoj prvobitni obseg sačuvala je župa sve do danas. Osim Višnice sjedišta župe, spadaju k njoj sljedeći filijali: Bednjica, Jazbina, Višnica Gornja, Zalužje i Zlogonje“ (Noršić, 2010: 328).

Crkva „Pohođenja Blažene Djevice Marije“ u Višnjici iz prošloga stoljeća

Crkva je građena u etapama od 1640. do 1738. godine. Godine 1768. crkvu su oslikali freskama umjetnik Ivan Ranger i ostali članovi pavlinske slikarske radionice iz Lepoglave. Te iste freske posebno su se svidjele vizitatoru Sigismondu koji je prilikom posjete crkvi izjavio, kako je po ljepoti crkva zaslužila da bude smještena negdje u gradu, a ne na selu (Horvat, 1982).

Iste te freske u potpunosti su restaurirane 2005. godine, kada je župa proslavila 300-tu godišnjicu osnutka. Godine 1757. crkvu je posvetio pomoćni zagrebački biskup Stjepan Pucz te je taj događaj detaljno opisao čime je ostavio vrijedni pisani povijesni spomen o Višnjici toga vremena.

Gradnja župnog dvora počinje 1708. godine (Gašparić, 1994), župnu dvoranu počinju graditi mještani Višnjice pod vodstvom ondašnjeg župnika Josipa Pavleka, početkom 1980-ih godina. Godine 1786. napušteno je prvotno groblje kraj crkve kada grof Drašković daruje zemljište za novo groblje na obližnjem mjestu Breznica. Mrtvačnica je sagrađena 1795. godine (obnovljena 2010. godine), a groblje je zadnji put proširivano 1934. godine.

Osim župne crkve, postoje još tri kapele na prostoru Višnjice: kapela Svetog Florijana u Zlogonju (na samoj granici sa susjednom Slovenijom) te dvije manje kapelice u naseljima Donja Višnjica i Zalužje.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More