Vrednovanje klime i reljefa
Područje Višnjice tradicionalno je poljoprivredno područje. Klimatska, morfološka i pedološka obilježja predstavljaju osnovne uvjete za razvoj poljoprivrednih djelatnosti. S obzirom da je glavnina područja brežuljkasti kraj s nadmorskom visinom do 400 m, a padine su relativno blagog nagiba, postoje optimalni uvjeti za uzgajanje poljoprivrednih kultura. Ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište prostire se na nešto manje od 1/3 ukupne (66 km²) površine Grada, od čega se obrađuje oko polovine vrlo usitnjenog i rasparceliranog zemljišta. Broj parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta na području Grada je 9295, dok je prosječna veličina parcele 0,1 ha. Prema kvaliteti tla pripadaju P2 i P3 prostornoj kategoriji.
Veliko je bogatstvo šume, pri čemu prevladavaju šume hrasta medunca i crnog graba, iznad pojasa hrastovih šuma pojas je gorske šume obične bukve, dok su u najvišoj zoni raširene bukove i jelove šume. Šume neposredno iznad naselja većinom su u privatnom vlasništvu, dok je u državnom vlasništvu ostatak površina pod šumom do vrha Ravne gore. Područje šuma isprepleteno je prometnicama i šumskim putovima. Prilazni putovi do vrha Ravne gore polaze iz šest točaka, dvije od njih su u Višnjici. Put iz naselja Bednjica ujedno je jedan od dva (i u naselju Kamenica s južne strane Ravne gore) prilaza kojima se može doći automobilom do vrha razgledne piramide visoke 11 metara. Drugi put kreće od točke u Donjoj Višnjici poučnom stazom „Šumska idila Ravne gore“ čineći najkraći i najstrmiji put do sjevernog uzletišta s kojeg se pruža prekrasan pogled na gotovo cijeli prostor Višnjice, Ptuja u Sloveniji, a za vedrog vremena i šire. S obzirom na više varijanti puta, može se izvesti kružni izlet gorom, a svaki pojedinačni uspon pojedinim putovima traje u prosjeku jedan do dva sata.
Na području Višnjice, kao i cijelom Hrvatskom zagorju, osjeća se utjecaj i Jadranskog mora i Panonske nizine. Općenito, zime su relativno blage, a ljeta umjereno topla, dok je jesen neznatno toplija od proljeća. Toplina ljeti, odnosno najmanje 50 dana sa srednjom mjesečnom temperaturom od 20 °C, pogoduje razvoju vinogradarstva, koje za dobar urod zahtijeva minimalno 40 takvih dana. Položenost vinograda na jugozapadnim prisojnim padinama i u nešto višim područjima, sprječava štetni utjecaj mraza u proljeće i temperaturne inverzije u hladnijem dijelu godine. Naime, zbog položaja Višnjice u svojevrsnoj kotlini, česta je pojava magle i zadržavanja hladnog zraka u nižim dijelovima, dok su okolna viša reljefna područja toplija i osunčana, istovremeno van dosega magle.
Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1000 mm, što pogoduje rastu žitarica i ostalih poljoprivrednih kultura. Godišnji raspored padalina je povoljan, prvenstveno u rano ljeto kada kiše daju dovoljno vlage za rast i dozrijevanje biljaka. Štete usjevima donose česti ljetni grmljavinski pljuskovi i tuče, kada u jednom danu padne više kiše od mjesečnog srednjaka te donose velike štete mladim plodovima uz kratkotrajne poplave u nižim reljefnim područjima.
Lokalne vremenske nepogode na području Višnjice unatrag nekoliko desetljeća sve su izraženijeg i nepredvidljivog karaktera, što je u neposrednoj posljedičnoj povezanosti s formiranjem Ptujskog jezera (Republika Slovenija) na rijeci Dravi za potrebe hidroelektrane Formin te sve većim iskapanjima u kamenolomu Očura u Novom Golubovcu.