Reljef

Prema Bognarovoj geomorfološkoj regionalizaciji Hrvatske, šire područje Višnjice pripada megamakroregiji Panonski bazen, makroregiji Gorsko-zavalsko područje sjeverozapadne Hrvatske, mezoregiji Gorski nizovi i pobrđa Hrvatskog zagorja te unutar nje subgeomorfološkoj regiji Ravna gora s Maceljskim pobrđem, dijelom čijeg se područja prostire Višnjica.

Stratigrafski najstarije stijene na području Višnjice datiraju iz vremena trijasa, zatim miocena te najmlađe iz kvartara u obliku aluvijalnih plavina na najnižim područjima prostora.

Gorske prostore šireg Gradskog područja čine Ivanščica (1 061 m) i Ravna gora (680 m), najviši reljefni dio područja Višnjice, koja se postupno izdiže u smjeru sjeveroistok-jugozapad (Vinica – Cvetlin) te ju karakteriziraju odsječeni dijelovi kao posljedica različite geološke građe i intenzivne tektonike u prošlosti (zadnje tercijar – kvartar).

Horst Ravne gore podijeljen je na nekoliko manjih dijelova: strukturni blok Haloze, brežuljkasto područje do 350 m nadmorske visine i „Donačkim rasjedom“ odijeljena od Ravne gore antiforma Ravne gore u smjeru osi sjeveroistok-zapad formirana u okviru štajerske orogenetske faze. Zbog litološkog sastava brežuljkasti su predjeli (pješčenjaci, pijesci, laporoviti vapnenci) zaobljeni sa blago nagnutim padinama.