Društveno-gospodarska struktura stanovništva
Nekada je selo karakterizirao i diferencirao većinski udio poljoprivrednog stanovništva, danas selo postaje sve više mjestom stanovanja, a sve manje mjestom poljoprivredne proizvodnje, međutim, poljoprivreda i dalje dominira u oblikovanju vanjskog izgleda prostora i u načinu života.
Gospodarski sastav stanovništva podrazumijeva sastav prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju.
Aktivno stanovništvo (radna snaga) čini polazište za formiranje ekonomske strukture ukupnog stanovništva jer su neaktivne osobe ovisne i uzdržavane od aktivnih članova njihove obitelji ili kućanstava.
Na području Višnjice prevladava udio gospodarski neaktivnog stanovništva (58 %), što je očekivano s obzirom na analiziranu postojeću biološku strukturu stanovništva.
S obzirom na podjelu aktivnog stanovništva po sektorima djelatnosti, najveći udio stanovništva zaposlen je u sekundarnom sektoru (68 %), slijede tercijarni (18 %) i kvartarni sektor te je najmanje zaposlenih u primarnom sektoru (4 %).
Raspodjela po sektorima djelatnosti povezana je s postojećom biološkom demografskom strukturom, ali i obrazovnom strukturom stanovništva. Prema obrazovnoj strukturi najveći je udio stanovnika sa završenom srednjom školom s prevlašću muškog nad ženskim dijelom populacije. Veći udio ženskog stanovništva sa završenom osnovnom školom odnosi se na starije dobne skupine za koje je karakteristično da žensko stanovništvo nije nastavljalo srednjoškolsko obrazovanje. Također, veći je udio ženske populacije u skupinama s nezavršenom osnovnom školom, odnosno bez škole, ali su ti udjeli mali u odnosu na ukupno stanovništvo i odnose se samo na najstarije dobne skupine.
Prema posljednjem popisu 2011. godine vrlo je malo visokoobrazovanih stanovnika na području Višnjice, no važno je napomenuti kako se situacija vrlo brzo mijenja od posljednjeg popisa do danas. U prosjeku, svake godine pet učenika jednog razrednog odjela osnovne škole u Višnjici odlazi na studij, u čemu dominira ženska populacija.